Naša udruga nosi ime jednog od najvećih hrvatskih znanstvenika - Marina Getaldića. Rođen je u Dubrovniku 1568. godine, a najveća strast mu je, baš kao i članovima udruge, bila matematika.
Getaldić se vrlo rano pojavljuje kao pionir algebrizacije geometrije. Njegove priloge geometriji citirali su svjetski priznati Christiaan Huygens i Edmond Halley. Interesi su ga doveli na put pun inovacija. Intenzivno se bavio građenjem različitih fizičkih instrumenata, kao što je npr. refraktorski teleskop. Konstruirao je parabolično ogledalo promjera 2/3 m, koje se danas čuva u Pomorskom muzeju u Londonu. Baš kao što su Getaldićeve inovacije bile ono što ga je dovelo na glas uglednog znanstvenika, udruga Mladi nadareni matematičari nastoji primijeniti nove ideje u radu i pristupu nadarenim pojedincima te pokazati svjetskoj zajednici da u Hrvatskoj žive mladi ljudi spremni na ravnopravno natjecanje sa svojim svjetskim kolegama.
Tijekom boravka u Padovi Getaldić se upoznao s Galileom Galileijem, s kojim se nastavio redovno dopisivati. Svoje najpoznatije radove - "Neki stavovi o paraboli" i "Unaprijeđeni Arhimed" - objavio je 1602. godine. U djelu o Arhimedu dao je egzaktne mjere mase nekih tekućina i krutih tvari.
Utjecaj i znanja širio je u velikom dijelu tadašnjih stručnih krugova. Bio je prijatelj i s francuskim matematičarom Françoisom Vièteom koji mu je dao neka vlastita djela pripremiti za tisak te time iskazao divljenje Getaldićevu talentu. Činjenica kako mu je ponuđeno mjesto profesora matematike na Sveučilištu u Louvainu u Belgiji, tada jednom od najcjenjenijih sveučilišta Europe, pokazuje njegovu znanstvenu reputaciju. U Rimu je, pak, bio predložen za člana ugledne akademije Lincei, no apsurdno je da nije mogao biti i izabran jer se nije znalo gdje se nalazi. Prateći put kolaboracije bez obzira na fizičke granice, mladi nadareni matematičari razvijaju svoja znanja u kontaktu s međunarodnom matematičkom zajednicom. Na taj način ostaju ukorak s najnovijim zbivanjima na ovom području.
O Getaldićevom naslijeđu govore pisma talijanskog znanstvenika Buratinija, prema kojima je Dubrovnik imao teleskop i prije nego ga je slavni Newton izumio! Vrlo je vjerojatno da ga je konstruirao upravo Marin Getaldić. Poput njega, i članovi udruge, osim što rade na popularizaciji znanosti, iza sebe žele ostaviti naslijeđe koje će oblikovati rast i razvoj na lokalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini te dati svoj doprinos izgradnji društva znanja.